Heritage Hotel Pašike
+385 21 885 185 / info@hotelpasike.com

Blog

Svo bogatstvo Jadrana – Crni rižot od sipe

Svo bogatstvo Jadrana – Crni rižot od sipe

Ono zbog čega je danas najcjenjenija – crnilo i ukusno meso koji se mogu pripremiti na cijeli niz raznih načina u kuhinji – nekad je bila neželjeni gost u ribarskim mrežama i to toliko da su ju ribari odmah bacali nazad u more. Riječ je o sipi, jednom od redovitih stanovnika Jadranskog mora iz reda glavonožaca.

Osim već spomenutog crnila kojim se brani od morskih neprijatelja, sipa unutar tijela ima kost koja se naziva sipovina i omiljena je u krletkama papiga koje ju kljucaju i na taj način oblikuju svoj kljun. Na glavi sipa, baš poput lignje, ima 10 krakova kojima hvata hranu. Između krakova se nalaze usta s dva zuba karakterističnog izgleda u obliku kljuna. Hrani se ribama, rakovima, i drugim manjim organizmima. Naraste do 60 cm dužine i 3 kg težine. Srednja lovna težina joj iznosi oko 1/2 kg.

više

Simbol dalmatinske jeseni – Tapenada od maslina

Simbol dalmatinske jeseni – Tapenada od maslina

Ako je neka biljka simbol Mediterana i Dalmacije i prva koja padne na pamet većini ljudi pri pomisli na ovaj prekrasni dio planete, onda je to maslina. Ponikla iz škrtog, kamenitog područja uz more, sposobna preživjeti i u dugim vrućim, sušnim razdobljima, bogatstvo svojih plodova donosi u nacionalne kuhinje diljem svijeta, bilo u obliku zdravog ulja, ukiseljenih ili pečenih maslina. Svježi plodovi zgodni su za zamrzavanje, pa nam je na taj način dostupna tijekom cijele godine, a ne samo u jesen kada je vrijeme njihova branja. Osim u gastronomiji, maslinovo ulje koristi se u narodnoj medicini i kozmetici.

Zbog svojih nutritivnih vrijednosti, masline i maslinovo ulje postali su globalno prepoznati kao jedna od najzdravijih namirnica. Masline su bogate bakrom, željezom, kalcijem, cinkom, selenom i sadrže veće količine vitamina E te cijeli niz fitokemikalija koje štite organizam od raznih bolesti. Iako je sadržaj masti u maslinama je visok, najviše masnoća čini mononezasićena oleinska masna kiselina koju suvremena medicina dovodi u direktnu vezu sa smanjenjem rizika kardiovaskularnih bolesti. Drugi važan sastojak – oleuporin predstavlja snažan antioksidans koji utječe na smanjenje LDL kolesterola (tzv. “lošeg” kolesterola) u krvi te štiti stanice nervnog sustava od oštećenja. Treća važna supstanca je hidroksitirozol koji se dovodi u vezu sa antikancerogenim svojstvima, odnosno štiti organizam od raka.

više

S našeg vegetarijanskog menija – Balancane punjene povrćem i prosom

S našeg vegetarijanskog menija – Balancane punjene povrćem i prosom

Vegetarijantvo, kultura nekonzumiranja mesa i suhomesnatih proizvoda u bilo kojem obliku u svakodnevnoj prehrani, posljednjih godina poprima globalne razmjere, a za njime tek malo zaostaje veganstvo koje iz prehrane isključuje i ribu, jaja, mlijeko, med, odnosno sve namirnice životinjskog podrijetla. Razlozi prelaska na takvu ishranu dojučerašnjih “svejeda” su različiti. Neki to čine iz zdravstvenih razloga, neki iz uvjerenja jer ne žele da neko živo biće bude ubijeno kako bi nakon toga završilo na njegovu tanjuru, a neki jednostavno u namjeri da smanje dnevni kalorijski unos i izgube prekomjernu tjelesnu težinu.

više

Caponata – Aromatično vegetarijansko jelo mediteranske kuhinje

Caponata – Aromatično vegetarijansko jelo mediteranske kuhinje

Kada se za neko jelo kaže da je autohtono, to između ostalog znači i da se svi sastojci od kojih je načinjeno, mogu uzgojiti ili pronaći/uloviti na tom, geografski određenom području. Jedno od takvih je caponata, jelo talijanskog naziva i sicilijanske kuhinje za koje se komotno može reći da pripada cijelom Mediteranu i širokom pojmu mediteranske kuhinje koja slovi za jednu od najzdravijih na svijetu. Svaka mediteranska zemlja za to jelo ima neki svoj naziv, ali caponata je izraz koji se i kod nas u Dalmaciji najčešće koristi za lagano, jelo od povrća čiju osnovu čine pome (rajčice), balancane (patlidžani), kapare i masline.

Caponata ne sadrži meso niti ikakav sastojak mesnog podrijetla pa ga mogu konzumirati vegetarijanci ili vegani. Iako može biti samostalno, ovo lagano, ljetno jelo, najčešće se služi kao prilog mesu ili ribi, a u vegetarijanskoj varijanti uz polpete (popečke) od povrća, na prepečenom kruhu ili s okruglicama raznih vrsta.

Ovom prigodom Vam donosimo originalni recept za caponatu s kuglicama od riže kako ju spremamo u kuhinji restorana Pašike.

više

Delikatesa koja osvaja nepca – Punjene jadranske lignje

Delikatesa koja osvaja nepca – Punjene jadranske lignje

Lignje u gastronomskom smislu spadaju među najomiljenija morska bića koja su “must have” svakog restorana na Mediteranu i Jadranu. Posljednjih 15-tak godina dobile su i svoju “street food” verziju – na kolutiće prženu ili pohanu lignju serviranu u lepinji uz dodatke po želji – koju je moguće naći u još uvijek rijetkim fast food ugostiteljskim objektima.

Iako na hrvatskom tržištu u zamrznutom obliku postoji nekoliko vrsta oceanskih liganja, među kojima se ističu kalifornijska i lignja patagonica, domaća, jadranska lignja daleko je najukusnija i najcjenjenija te ju uglavnom poslužuju ekskluzivni restorani i hoteli koji drže do svoje reputacije i slijede autohtonu dalmatinsku kuhinju s tradicionalnim recepturama. Na našem meniju također možete naći lignje spravljene na nekoliko načina: na roštilju, u pećnici s krumpirima, punjene, na rižot ili kao dio našeg originalnog recepta – stare popare zajedno s hobotnicom i sipom.

Ovom prigodom Vam donosimo recept za jedno od tih jela, delikatesu koja osvaja nepca svojom jednostavnošću i bogatstvom okusa.

više

Kraljica Jadrana – Komarča u pjenušcu

Kraljica Jadrana – Komarča u pjenušcu

Komarča ili orada jedna je od najukusnijih jadranskih bijelih riba. Pored mogućnosti uzgoja, dobra vijest za sve gastro gurmane je da se posljednjih godina, s otopljavanjem mora, ova vrsta plivajuće poslastice jako razmnožila, ima je više nego ikada i opasno prijeti školjkama i onima koji od njih žive. Snažni zubi omogućuju joj da bez većeg problema pregrize oklop školjke ili puža i pojede ih iznutra.

Zanimljivo, ova vrlo ukusna riba koju još nazivaju i kraljicom Jadrana, je dvospolac. U prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a čim pređe težinu od 0,50 do 0,60 kg, pretvara se u ženku i tako ostaje do kraja života. Naraste do 60 cm u duljinu i može dosegnuti težinu do 10 kg. Rasprostranjena je uzduž cijelog uzobalnog dijela primorja i to bez obzira na vrstu dna. Ipak, prava su joj staništa pjeskovita i šljunkovita dna. Preferira dubine od 5 do 10 metara, dublje od 50 metara se ne spušta. Zimi se udaljuje od obale i povlači se u duboku vodu jer je osjetljiva na hladnoću.

više

Crni biseri s dna mora – Stara popara omiljeni je gastro specijalitet

Crni biseri s dna mora – Stara popara omiljeni je gastro specijalitet

Hobotnice, sipe i lignje redoviti su stanovnici Jadranskog mora, a ljubitelje gastronomskih specijaliteta koja se od njih spravljaju po starim, dalmatinskim, autohotonim recepturama, posebno će obradovati znanstveno dokazani podatak kako su se ova bića iz roda glavonožaca, izvrsno prilagodila globalnim klimatskim promjenama i podizanju temperature mora te im, poput nekih drugih manje sretnih vrsta, ne prijeti izumiranje. Vijest je to koja će obradovati i sve koji od ribarstva žive, kao i one koji povremeno zarone u potrazi za hobotnicom skrivenom u svom stjenovitom domu.

Danas, kada su jela spravljena od glavonožaca vrhunski specijaliteti najpoznatijih, elitnih svjetskih restorana, teško bi gurmanima bilo objasniti da su nekada davno siromašni dalmatinski ribari vraćali u more hobotnice ili sipe ukoliko bi im se koja zaplela u mrežu jer “prljaju barku”, pa i nije postojala tradicija njihove konzumacije za kuhinjskim stolom. Otuda ili od tada potječe i ona, iz sadašnje perspektive nezamisliva izreka: “Baci hobotnicu mački”. Međutim, posljednjih stotinjak godina to se promijenilo pa su glavonošci postali vrlo cijenjeni s nemalom cijenom na ribarnicama, što osobito važi za one bogate crnilom koje se danas smatra vrhunskim gastronomskim užitkom – sipe i lignje.

više

Kratkotrajne blagodati proljeća – Artičoke s bobom

Kratkotrajne blagodati proljeća – Artičoke s bobom

Proljeće je vrijeme kada sve procvjeta, kada svi vrtovi i tržice ozelene donoseći blagodati palete najzdravijih namirnica. Među takve svakako spadaju artičoke, a dragocjenije su utoliko što ih ima vrlo kratko, u svibnju i do sredine lipnja. Njihova sezona traje najviše mjesec dana i u tom periodu ih je najbolje iskoristiti. Bob je lako i zamrznuti nakon kratkotrajnog prokuhavanja, dok sa izuzetno zdravim artičokama to nije slučaj.

Bob

Bob je povrće iz grupe mahunarki. Veliki je izvor vitamina B, dijetalnih vlakana, proteina i željeza. Bogat je dijetalnim vlaknima i može smanjiti razinu kolesterola u krvi, a na taj način i rizik od oboljenja kardiovaskularnog sustava. Također je dobar za reguliranje probave, pozitivno djeluje na gubitak težine i potiče jačanje imunološkog sustava. Sadrži L-DOPA aminokiselinu koja se koristi kao lijek za oboljele od Parkinsonove bolesti i koja sudjeluje u važnim moždanim funkcijama kao što su spavanje, raspoloženje, učenje, ponašanje i slično.

Artičoke

Artičoka je biljka koja raste diljem primorskih krajeva Europe, odnosno na Mediteranu. Do početka 20. stoljeća, smatrano je kako je artičoka jak afrodizijak. Ljekovitost artičoke poznata je već stoljećima, a potvrdila su ju i suvremena znanstvena istraživanja. Artičoka pomaže pri probavi masti, stimulira mokrenje, liječi jetru i žučni mjehur. Pomaže i u slučaju oboljele slezene, pijeska u bubrezima, gihta, reume. Intenzivna znanstvena klinička ispitivanja potvrdila su ljekovito djelovanje ekstrakta artičoke i produbila spoznaje o toj dragocjenoj biljci.

više

Grdobina – od “ružnog pačeta” Jadrana do vrhunskog specijaliteta

Grdobina – od “ružnog pačeta” Jadrana do vrhunskog specijaliteta

Grdobina je jadranska bijela riba, vrlo cijenjena zbog kvalitetnog, kompaktnog i ukusnog mesa repa te je stoga rado viđen gost na stolovima najelitnijih restorana i svjetskih gurmana. Ali nije oduvijek bilo tako. Ime grdobina dobila je zbog svog neprivlačnog, pa može se reći i ružnog izgleda. Baš zbog toga, nekada su je ribari, kad bi im se zaplela u mrežu, bacali, odnosno vraćali natrag u more. Zbog ogromnih usta na velikoj glavi koja nadmašuje polovicu tijela, zvali su je još i vrag, rošpo, vražica ili žaba.

Grdobina je grabežljivica koja živi na dubinama do 1.000 metara, a može narasti do dva metra duljine i 50 kg težine, no takvi primjerci su u Jadranu rijetki. Ima vrlo ukusno meso, malo kostiju te je zbog toga vrlo poželjna za prehranu djece. S vremenom, otkrivene su sve njene prave gastronomske prednosti i vrijednosti te je, poput ružnog pačeta, postala vrlo poželjna riba za pripremu vrhunskih specijaliteta zbog mogućnosti pripreme na razne načine: pržena, na brudet, kao osnovni sastojak riblje juhe, a kao posebna poslastica smatra se pohana grdobina. Zahvalna je za eksperimentiranja suvremene kuhinje sa raznim začinima, a zbog kompaktnosti mesa i za spravljanje ukusnih umaka kojima je samo nebo granica.

više

Foto Party “In Love With Heritage” od 05. do 07. 04. 2019.

Foto Party “In Love With Heritage” od 05. do 07. 04. 2019.

Foto klub Zagreb i Heritage hotel i restoran Pašike i ove godine suorganiziraju Photo Party 2019 na kojem sudjelovati mogu foto klubovi, profesionalci, amateri i svi zaljubljenici u fotografiju s područja cijele Hrvatske, a dobrodošli su i ljubitelji pogleda kroz objektiv iz cijelog svijeta. Cilj okupljanja je druženje zaljubljenika u fotografiju uz edukativnu radionicu s temom kako kako fotografirati starine te promocija vrijednosti grada Trogira diljem svijeta.

Tema ovogodišnjeg Photo Partyja, koji se održava u Trogiru, od 05. do 07. travnja 2019. godine je “In Love With Heritage” s motivima prekrasnih kaleta i povijesnih građevina stare gradske jezgre Trogira kao jednog od najljepših i najstarijih gradova ovog dijela Europe.

više