Restoran Pašike
+385 21 885 185 / info@hotelpasike.com

Blog

Rezervirajte odmah

Zatražite besplatan transfer

http://hotelpasike.com/category/ekskluzivno/#transfer

Prednosti kućnih ljubimaca u doba pandemije

Prednosti kućnih ljubimaca u doba pandemije

Pričajte sa svojim kućnim ljubimcem – mnoge životinje kroz razgovor mogu osjetiti vaše emocije i trenutno raspoloženje. Životinje su fenomenalni slušači, ne stavljaju nos gdje im nije mjesto te rijetko imaju loš i neželjen savjet. Pričajte s vašim ljubimcima i riješite se neželjenih negativnih emocijama i ispunite ih pozitivom.

Odvedite svojeg ljubimca u šetnju – Vašim ljubimcima je potrebna fizička aktivnost. Također I vama, najbolje je da se spoji ugodno s korisnim. Lijep dan na svježem zraku nikome ne škodi. Savjet je da ostanete izolirani od ostalih ljudi I družite se s vašim ljubimcem.

Mazite se – Najbolji način za rješavanje tjeskobe, napetosti, depresije I svih ostalih sivih oblaka jest maženje s vašim ljubimcem. Ne samo da će vas razrješiti negativnih emocija, već će vam ovi jednoliki I tmurni dani prolaziti puno brže ispunjeni srećom.

Smiješite se – kada već imate ljubimca najbolje je i smijati se. Kućni ljubimci su općenito šašavi i smiješni. Najbolji način za smijeh je promatrati ih dok vas pokušavaju zadiviti, sakriti krivnju ili dok se sami igraju. Komedija uživo i svaki dan je malo lakši.

Podijelite slatkoću – I na kraju krajeva zašto bi samo vi uživali u slatkoći vašeg ljubimca. Podijelite slatkoću sa vašim prijateljima I cijelim svijetom. Na taj način potičete pozitivne emocije I sreću.

5 stvari koje su pod must have/do kada putujete s ljubimcem

5 stvari koje su pod must have/do kada putujete s ljubimcem

Svi želimo odvesti našeg ljubimca na lijepo putovanje, ali rijetko znamo što napraviti. Ne brinite se jer mi ćemo vas pripremiti za put.

1. Nazovite veterinara

Nazovite veterinara!!! Kontaktirajte vašega veterinara te veterinara iz grada u kojem ćete odsjedati.

2. Planirajte unaprijed gdje ćete spavati

Ako putuje bez plana i cilja. Možda ljubimac treba ostati kod kuće jer u Hrvatskoj nećete naći puno smještaja koji su pet friendly. U Hrvatskoj ih ima svega 7. Jedan od njih smo mi.

3. Ne ostavljajte psa samog
Ako putujete tamo gdje ljubimci nisu dobrodošli i nemate kamo s njime. Ne ostavljate ga samog na mjestima poput automobila već istražite azile i hotele koji će vam dopustiti vašem ljubimcu da se osjeća sigurno uz vas.

4. Sigurnost je na prvom mjestu

Ako putujete prijevoznim sredstvima poput aviona, autobusa i/ili vlaka. Najbolje se opremiti s vrhunskim kavezom za putovanja. Ne zaboravite svom ljubimcu dati njegovu najdražu igračku. Uz najdražu igračku i siguran kavez sav strah od avionskog prtljažnika nestaje.

5. Ne pretjerujte s fizičkom aktivnošću prvog dana

Prvi dan uvijek treba polako upoznati ljubimca s novim okolišom. On kao i vi može biti iznimno umoran od puta s toga je najbolje pustiti ga malo da se odmori te da polako upozna okruženje u kojem se nalazi. Nemojte pretjerati s aktivnošću, ali odvedi te ga na wc. =)

Turizam

Turizam

Što je zapravo turizam? Da li je to kao što definicija kaže Ili pak nešto veće? Što nam sve turizam pruža, a što oduzima? Zbog čega putujemo, zbog čega uživamo u njemu?

Odgovor na sva pitanja leži u istim tim putovanjima. Odgovor na sva pitanja je taj doživljaj. Netko tko nije putova nemože znati što je to kada vidite nešto o ćemu cijeli svijet priča, a vi s ponosom možete reći vidio sam to, bio sam tu. Problem se javlja kada stvari uzimamo zdravo za gotovo. Naš lijepi Trogir je čisti problem. Sve te lijepe umjetnine cijeli taj ne istraženi svijet sa strane nas Trogirana. Glupo je reći da pojedini turisti znaju više o Trogiru nego mi. To prema meni je najveći problem. Svi ti hoteli, predivni restorani, predivna kultura i duga povijest. Zato mi Pašikari svojim trudom, makar mali dio te povijesti pokušavamo prenjeti na vas. Svako naše jelo, svaka naša fešta, svaka naša soba,…

Najvažnija osobina čovjeka je njegov odnos prema njegovoj kulturi. Taj odnos nadilazi svaku cijenu. Jer tradicija je neprocjeniva.

Priča o jelima

Priča o jelima

Nekoć je sve imalo više smisla. Hrana, izlasci, druženje, kava, općenito život koji ima veze s povezanošću. Danas su sve te male čari života zamijenile društvene mreže. Nikada nismo bili povezaniji, a opet toliko udaljeni.
Danas bi se rado osvrnuo na prvu stvar, a to je hrana. Pogledajte na bilo kojim društvenim mrežama sve te slike hrane. Predivno izgledaju, a vjerujem da su i isto takvog okusa. Nemam ništa protiv slikavanja hrane i objavljivanja na društvenim mrežama ,dapače to je normalno i to je sadašnjost. Ono što ja zamjeram tome jest što svaka ta slika ima tu ne ispričanu priču. Kao što svaki trogirski škartoceti imaju tu priču, svaki bakalar bianco, svaki pohani šnicel sa pireom. Svako jelo ima svoju priču. Svaka osoba za isto jelo ima drugu priču. Ne gaje svi istu ljubav prema istoj hrani, to je nešto kao muzika. Da svi slušamo isto nikada nebi bilo toliko remek djela, a ni djela. Ne mora svako jelo ni biti savršeno, već ljubav, priča i emocija, e to je ono što je bitno. Jelo kada nema priču kao da mu nešto fali. Isto kao što i nebo nije isto bez sunca. Okusi variraju u tom jelu i uvijek ima emocije ,ali priča mu daje nešto drugo. Priča jelu daje smisao. Priča o običnom ručku koji je iz ljubavi prema svojim supružnicima, djeci, roditeljima, završio na stolu. Priča o prvom izlasku. Jelo koje vas veže uz tugu, a i jelo koje vas veže uz sreću. Hrana i priča moraju ići jedno uz drugo jer nisu isti sami. Jelo je nastalo iz potrebe, a kuhinja i sve što danas poznajemo je nastalo iz ljubavi. I tako treba i dalje ići dok god postoji novo jelo koje se može napraviti. Jelo koje je nastalo iz emocija i iz istih takvih prepričano je najbolje jelo koje možete pojesti.
Na kraju krajeva o ukusima se ne raspravlja. Jedite i uživajte i uvijek budite otvoreni i radosni za novu priču i novo jelo.

Dolce garbo

Dolce garbo

Da li ste nekada samo sjedili, razmišljali i pitali sebe neoubičajeno pitanje? Pitanje koje vas možda opušta ili vam daje neku vrstu nostalgije. Pitanje poput, što nisam jeo odavno? E pa, dragi moji, danas mi se to dogodilo.

Iako sam puno razmišljao i mozgao o odgovoru, došao sam do njega. Da li je to punjena paprika, zagrebački ili pak neko riblje jelo, nije ni bilo bitno kad sam se sjetio. Dolce garbo! Ne znam da li je u vašem djetinstvu bilo ovoga jela, ali činjenica stoji. Ako vam ga je bilo u djetinjstvu trebalo vas je nagovarati da ga pojedete,možda čak i danima. Znam da je tako bilo i meni. Danas ću ga vrlo rado pojesti pa i vaditi ponovo. To je jedno iznimno zahvalno jelo, kojem ne treba puno pažnje, ali daje puno zauzvrat. Sve što trebate je malo janjeće jetrice, kapule, peršina , češnjaka i crnog vina.To jelo pruža toliko puno okusa da je šteta, ako ga dosada niste jeli, da ga ne probate. I da naglasim ovo jelo ide i još korak dalje ako mu dodate boba. Dolce garbo je jedno jelo koje će većinu dalmatinaca vratiti u prošlost i možda izmamiti koju suzu. Mene ovo jelo vrati u djetinjstvo na možda i jedan neobičan način. I zbog toga uvijek prvi pijat ovog jela odbijem , pa sam sebe nagovorim i kažem: “Hajde, to je samo meso!”

I baš zbog toga svaki put ostanem začuđen i pozitivno prestrašen koliko je zapravo to jelo savršeno. Svakom jelo treba dati šansu, a janjećoj jetrici u pravom toću pogotovo. Možda vas vrati u djetinjstvo, a možda i ne, ali obećajem da od tog trenutka kada ste prvi puta probali imate novu uspomenu!

Priča o vinima

Priča o vinima

Puno je toga što o vinima ljudi znaju, a još više toga što ne znaju. Priča svakog vina počinje isto. Za svako vino je potrebna ljubav, volja i užitak.

Kada pričamo o svijetu vina i neznanju o vinima, ne brinite ne vrijeđam ni vas ni vaše znanje vinima. Ja kao i svi ostali ne znam puno o vinima. Savršeno znanje o vinima rezervirano je samo za vinare i sommeliere. Ja kao većina ljudi volim vina i znam ponešto o njima što sam pokupio u radu s njima. Ono što sam naučio je da svako vino ima svoju dušu i da svako vino treba poštivati na svoj način. Dugo godina treba da se postigne savršenstvo u boci. Valjda je zato i toliko puta spomenuto i dragocjeno opisano u mnogim mitologijama i religijama. Ono što vam ja mogu reći o vinu je moj prvi doživljaj ispijanja te dragocjene tekućine. Nije to bilo na nekoj svadbi ili na nekoj rođendanskoj proslavi. To je bio, ne pretjerujem, trenutak prosvjetljenja. Kada sam okusio tu mekoću okusa i tu nježnost. Usporedio sam to s najvećim činom ljudskog života, ljubavlju. Ne smijem Vam, naravno, reći ništa osim da je to bio crljenak. Od tada pijem vina s užitkom, svaki put otkrivajući nova, bolja, jača, slabija, ona s više duše i ona s više ljubavi. I zato hvala svim vinarima i vinogradarima na tom proizvodu.

Izazivam vas da kroz život probate što više vina i da pijete umjereno. Život je ipak prekratak da bismo pili loša pića, a loše vino ne postoji.

Pet friendly

Pet friendly

Svi mi smo bar jednom u životu imali neku materijalnu stvar koju smo voljeli. Svi smo znali da ta stvar neće s nama provesti vječnost, ali opet nam je bila draga. Zamislite tek da je riječ o nekom biću.

Moram odmah reći da ne uspoređujem ljubimca sa nekom materijalnom stvari. Jer takva usporedba ne postoji. Svi ljudi koji su imali psa, znaju tu muku dok ga ne nauče kako da se ponaša, jer ipak ne razumije, ali opet se sporazumijevate. Svi koji su ikada imali macu znaju tu patnju kada odšeta, i to iščekivanje dok se ne vrati. Naravno svaki pas zna kućni red, kao i mačka i zlatna ribica, pa mislim da ne trebam ići u detalje. Njihov vlasnik je za njih najveća sreća i najveća ljubav.Baš kao što su ljubimci vlasniku. Naši ljubimci razumiju našu tugu ili se vesele našoj sreći. Oni znaju kada ide sve po planu ili ne. Oni žele da smo uvijek sretni. Vole nas najviše. Baš zbog toga kada otputujete potvrdite i njih. Jer njihova sreća i ljubav se ne osjeća samo prema vlasniku. Već ona sija i zarazi ljude. I ta sreća barem na dijelić sekunde razveseli i stranca. Bez njih bi svijet bio crno bijeli, a ne šaren kao duga.

Oni nemogu preživjeti bez nas, ne traže bezuvjetnu ljubav, ali žele samo malo pažnje, jer ipak…Oni su samo djelić našeg života, a mi smo njima cijeli život.

Trogirski škartoceti

U svijetu moderne kuhinje, zaboravljenih okusa i novoostvarenog kulinarskog postignuća što je današnjica donijela, uvijek se vrlo rado vraćam u prošlost.  Nevino i srećom ispunjeno djetinjstvo.

          Znate još se i danas sjećam; vlažna zemlja, asfalt ne toliko vruć, iako je sredina srpnja. Prijatelji iz djetinjstva, čija su imena, nažalost odavno zaboravljena, ali ne i najvažnije, natjecanje mog malenog, mladog , „avanturističkog“ života. Franje! Prvi okus natjecateljskog duha. Tada sam mislio: “Ovo ću raditi do kraja života. Franje!“.  Skoro svaka partija franja u Trogirskom kvartu Naselje završavala je isto. Baka koja viče: ”Ručak!”, popraćeno s riječima majke i oca: „Kifeli!“ .Još dan danas neznam što ta riječ znači, ali ton sam vrlo dobro razumio. Još se sjećam trčanja po skalama zgrade u kojoj su djed i baka živjeli, još se sjećam mirisa koji je postajao sve intezivniji svakim korakom i svakom skalom. Sjećam se! Miris frigature sam po sebi, možda zvuči čudno ukusan. Naravno uđem u stan i kao navijen, neka navika, možda čak i osobina, te ushitreno kažem : „Daj mi jedan da probam!“ I nakon temeljite degustacije, moje šestogodišnje iskustvo, kaže mojoj baki: „Fali ti soli.“ Tada još nisam cijenio čaroliju koja se zove kuhanje, nisam je razumio. Danas se vrlo rado vraćam kod bake nedjeljom. Premda nema više franja, nema više vikanja kifeli, nema više temeljitog degustiranja i nema više bakinih škartoceti ,jer ona se zaslužila odmorit i kušati škartocete mlađih i novih generacija, ali ipak i dalje , svaku nedjelju ,isti mirisi češnjaka, peršina, pancete. Najsvježija boja goveđeg mesa koje grli pešt i brašno. Vonj frigature. Toć i njoki. Sva ljepota i bogatstvo tradicije moje Dalmacije, mog Trogira.

           Tih pola sata koliko traje ručak, sjetim se svega i dok se škartoceti ne ohlade, meni se srce zgrije.  Sjetim se franja i vikanja roditelja. I uvijek pazim da ushićeno nadodam: „Fali ti soli.“

Recept glasi:

ŠKARTOCETI(za 4 osobe)

• 1KG junećeg mesa od buta

• pešt (slanina,češnjak i peršin)

• Malo konserve

• 1kg kapula

• 4dcl vina

Oštro brašno

Sol,papar

Pripremi meso – očistit od žilica i izrezat odreske od cca  12,5 deka istuči ih posolit i popaprit

Pripremiti  pešt ( na samom početku pripremite pešt tako da sa štapnim mikserom ili multipraktikom  usitnite pancetu, češnjak i peršin mogu bit i retaji pršuta.Ako se teško miksa dodajte malo maslinova ulja.

zličicu pešta stavi na šniclu i zarolaj

Pričvrsti čačkalicom.Uvaljaj u oštro brašno Kad je meso pripremljeno,pržiti škartocete na ulju zatim popržite luk na malo ulja, dodajte meso i dalje pržite dok ispari sva tekućina. Tada dodajte vode, vina začine, konservu (ili pasiranu rajčicu) i još malo pešta što je ostalo od punjenja

Kuhajte na laganoj vatri oko 1 sat.Pred kraj dodaj još malo ulja. Servirat  sa njokima

 

Franka se usudila i uspjela!

Franka se usudila i uspjela!

Iz jutra u jutro, iz dana u dan kuhalo se i kuhat će se u kuhinji restorana Pašike  jer to nije samo mjesto  rada, to  je mjesto života, strasti, gastronomije, umjetnosti, tradicije i tako već godinama bez prestanka. Nema umora jer  kad se nešto radi sa srcem, postaje igra kojoj nema kraja!

Kad poželiš pojesti ono što skuhaš,   sigurno će poželjeti  i drugi!

Ideja o otvaranju hotela i restorana bila je najviše moja. Mislila sam da kad prestanem s radom u obližnjem brodogradilištu da ću više vremena moć posvetiti djeci. Međutim, dogodilo se obrnuto, mnogo manje vremena sam imala za djecu, jer je restoran tražio svoje, ali na tom svom kulinarskom putu imala sam i sreće.

Kod nas je došao raditi barba Jozo, vrstan kuhar koji je ostavio duboki trag na naš rad, mnogo toga me naučio, a njegov stil kuhanja i danas njegujemo u našem restoranu.   On nikad ništa nije radio u kuhinji, a da nije objašnjavao što i kako radi. Bio je divan i uistinu velik čovjek koji me nesebično provodio svim kulinarskim stazama.  Bila sam sretna što sam ga mogla pratiti  i učiti od njega. 

Naravno, trebala sam  mnogo toga i sama naučiti i  nikad se  nisam ustručavala pitati ono što nisam znala.  Sjećam se da sam ga jednom upitala: “Barba Jozo kako ću znati jesam li dobro skuhala ili nisam,  a on mi je odgovorio: “Jednostavna je formula. Kad ono što skuhaš poželiš i sama pojesti,  znači da će to voljeti pojesti i drugi, a što ti ne poželiš neće ni drugi”. Naučio me da je kod pripremanja hrane  važno  ispuniti tri uvjeta,  pogled,  miris i okus. 

S vremenom, kako sam se upoznavala s poslom,  odlučila sam da se ponuda, odnosno jelovnik  temelji na tradicionalnoj, domaćoj  ponudi jela prilagođenima restoranskoj ponudi jer se nisam htjela “utopiti” u prosjek.

Trebalo je mnogo vremena, upornosti, samokritičnosti, strpljenja, rada i volje da se ponuda ustali, ali znala sam što želim i nisam posustajala. Eksperimentirali smo dok nismo došli do onoga što smo željeli. Iz toga je u svoj svojoj ljepoti, mirisima i okusima  na našim tanjurima osvanula ukusno pripremljena i lijepo servirana pašticada, škartoceti, kaštelanski makaruni  koje smo lazanjurom rastezali  i motali na vreteno, baš ono po starinski.

Bili smo potpuno posvećeni poslu. Tijekom sezone kući smo dolazili u zoru, fizički umorni, ali zadovoljni. Kad se sjetim svih tih dana mogu reći da je bilo dosta teško, ali sve smo to  radili s guštom, vodila nas je dobra energija. Kad bi me upitali je li mi vruće u kuhinji, kazala bih da nije jer mi je bilo draže  pripremati i kuhati  hranu  nego sjediti vanka. Tu sam bila u svom carstvu, guštala sam u svom poslu koji je malo po malo prerastao u igru, a kad dođeš do tog stupnja najsretniji si čovjek na svijetu jer radiš ono što voliš.

Malo po malo posao se ustalio.   Naša Mare je bila stalno s nama, naša desna i lijeva ruka. Vrijeme je u tom radu neprimjetno prolazilo i došlo je vrijeme da se  muž i ja povučemo iz posla. Međutim, znali smo da posao ostavljamo u sigurne ruke i to nas je jako veselilo. Mare i njezin suprug Marko uspješno su preuzeli posao, a i djeca im svesrdno pomažu, tako da smo što se posla tiče potpuno mirni i zadovoljni.

Ponekad mi  nedostaje moja kuhinja u koju  sam ulagala  mnogo truda i ljubavi. Volim maštarije, kuhanje, dekoraciju, ali kad me ta inspiracija malo žešće uhvati “istresem” ja nju  na naše obiteljske tanjure kojima se svi bez razlike vesele, od najmlađega do najstarijega.

Moju Franku i mene  fascinira   vidjeti  čaroliju na tanjuru 

Moja  kulinarska igra započela je s mojoj mamom Frankom, i već je duboko ukorijenjena u meni, u  moje svakodnevne navike i postala je  ritual bez kojeg ne mogu zamisliti dan.

Od malih nogu sam moju Franku pratila u kuhinji, upijala njezine pokrete i učila kuhati. U to vrijeme dok sam još bila mala djevojčica nisam ni slutila da će to postati moja poslovna okupacija, svakodnevica u kojoj ću zaista uživati  pripremati i dekorirati hranu.

Sva jela koja je mama pripremala bila su posebna,  puna slasti, okusa i mirisa.  I dan danas žive u meni, sjećam ih se, ali isto tako dajem sve od sebe da traju i ne prestaju jer predivan je osjećaj kad znaš da se stvara  jedno kulinarsko bogatstvo i tradicija koja nije samo važna za  našu obitelj, već i za naše goste koji nas vjerno  prate već godinama!  

Žena zna!

Žena zna!

“Moramo vjerovati da smo nadareni za nešto – i tu stvar, bez obzira na cijenu, moramo postići.” – Marie Curie

Da to je žena, kreativna, vrijedna, kvalitetna, maštovita, predana, a uz to i nadasve hrabra…!

Naučili smo kroz svakodnevne kontakte i  zadatke poštivati i slaviti sva njezina osobna,  profesionalna i hobby dostignuća, i to ne samo za 8. mart, već  cijelu godinu, ali evo Dan žena je odlična prigoda da to podijelimo i proslavimo  s vama dragi prijatelji! .

U ime svih tih cijenjenih i poštovanih žena odlučili smo napraviti iskorak i na našoj Facebook stranici predstaviti sve žene  koje vi dragi naši prijatelji, gosti, poznanici želite istaknuti kao vrijedne članice zajednice, bilo da se radi o osobnim, profesionalnim ili hobby dostignućima po kojem vaša odabranica zaslužuje biti uzor!  

Uđite na našu FB stranicu https://www.facebook.com/hotel.restaurant.pasike/ nominirajte svoju prijateljicu na našem FB zidu, postavite do tri (3) njihove  fotografije i napišite nekoliko rečenica zašto nominirate baš nju jer ako vi tako mislite ona   uistinu i zaslužuje biti Naj žena Heritage Hotela Pašike 2020.

Nominirajte  i pratite nas jer i sami smo znatiželjni tko je ta žena koja će ponijeti titulu!

Da bismo je i izabrali lajkajte, motivirajte i svoje prijatelje, dijelite objave, ali ne zaboravite lajkajti i naše stranice na Facebooku i Instagramu  – Hotel Restaurant Pašike!

Titulu Naj žena Hotela Pašike 2020. ponijeti će ona žena koja bude imala najveći broj lajkova na FB objavi,  počevši od 25.02. 2020. u 10.00 h  do   6. marta u 21.00 sat.

Naj ženu i prijateljicu koja ju je nominirala nagrađujemo s noćenjem u našem hotelu Pašike 7.03. 2020., doručkom i svečanim ručkom  za 8. mart u prelijepom ambijentu restorana Pašike s početkom u 12.30 h.

Naš Pašike tim  zna koliko jedna žena može, zna, želi i nadsve voli ono što živi i radi, i zato proslavimo ovaj njezin dan zajedno!  

PRAVILA NAGRADNOG NATJEČAJA

ŽENA ZNA!

Odaberimo zajedno Naj ženu godine Hotela Pašike 2020.

od 25.02.2020/10.00 h.- 06.03.2020/21.00 h

U to ime Heritage Hotel&Restoran Pašike nagrađuje:

–  dvije osobe, dobitnicu s najviše lajkova i onog tko ju je nominirao

–  7. 03. 2020. –  noćenje s doručkom

–  8. 03. 2020. –  Dan žena, svečani ručak u restoranu Pašike

Članak 1.

Organizator

Nagradni natječaj priređuje i organizira: Heritage Hotel Pašike, Splitska ulica 4, 21220 Trogir, OIB: 71766094930 (u daljnjem tekstu: Organizator).

Članak 2.

Trajanje, svrha i mjesta provođenja nagradnog natječaja

Nagradni natječaj provodi se u svrhu promocije Organizatora.

Nagradni natječaj će početi 25.02. 2020, 10:00 sati i trajat će do 6. 03. 2020. do 21.00 h, a odnosi se na cijelo područje Republike Hrvatske.

Sponzor nagrade je Organizator.

Članak 3.

Područje promocije

Promotivni materijali će biti dostupni na Facebook stranici organizatora te Instagram profilu.

Članak 4.

Nagrada koju utvrđuje organizator

Nagradni natječaj ima jednu nagradu, a dodjeljuje se po završetku trajanja nagradnog natječaja.

Nagrada je noćenje s doručkom u hotelu Pašike 7.03. 2020 i svečani ručak  za dvoje  povodom  Dana žena 8.03.2020. u restoranu Pašike s početkom u 12.30 sati.

Nagrada se ne može zamijeniti za novac ili drugu uslugu.

Članak 5.

Pravo sudjelovanja

Pravo sudjelovanja u nagradnom natječaju imaju sve fizičke osobe s adresom prebivališta u Republici Hrvatskoj te su registrirane na društvenim mrežama Facebook i Instagram,  osim članova Organizatora kao i članova njihove  uže  obitelji (roditelji, supružnik, djeca, sestre i braća).

Članak 6.

Kako sudjelovati u nagradnom natječaju

Za pravo sudjelovanja u natječaju potrebno je:

  i napraviti sljedeće:

  • Objaviti jednu ili najviše tri (3) fotografije  prijateljice  koja se istakla svojim osobnim ili profesionalnim radom ili  hobby dostignućem
  • U nekoliko rečenica napisati po čemu je posebna i zašto zaslužuje biti Naj žena Hotela Pašike 2020.
  • Biti potpora nominiranoj za vrijeme nagradnog natječaja, motivirati prijatelje da objavu i lajkaju
  • Lajkati Facebook i Instagram stranice  Hotel&Restoran Pašike

U obzir će se uzeti svi sudionici koji se budu pridržavala istaknutih uvjeta i prijave se do  6.03 2020. do 21.00 h.

Članak 7.

Odabir dobitnika

Titula Naj žene Pašike 2020. pripasti će ženi koja bude imala najveći broj lajkova i birat će se putem trećeg sustava  Random.org.

Ovakva vrsta sustava sama imenuje  dobitnika  na kojeg Organizator  nema nikakav utjecaj.

Članak 8.

Kako preuzeti nagradu

Dobitnici nagrade, dobitnik i onaj tko je nominirao bit će obaviješteni putem  Facebook, odnosno Instagram službene stranici te će daljnja komunikacija biti nastavljena elektronskom poštom.

Obveza dobitnika je da Organizatoru potvrdi svoj identitet vlastitom osobnom iskaznicom.

Prilikom preuzimanja nagrade, dobitnik mora potpisati Zapisnik o primopredaji.

Potpisom Zapisnika o primopredaji i preuzimanjem nagrade prestaju sve daljnje obveze Organizatora prema dobitniku.

Članak 9.

Sudionici u nagradnom natječaju

Sudionici koji sudjeluju u nagradnom natječaju ne mogu zahtijevati nagrade u većim količinama ili drukčije nagrade od onih koje su navedene u ovim Pravilima od strane Organizatora.

Sudjelovanjem u nagradnom natječaju, sudionici prihvaćaju i potvrđuju da su upoznati s pravima i obvezama iz ovih Pravila.

Članak 10.

Publicitet

Sudjelovanjem u ovom nagradnom natječaju, sudionici su suglasni da se, ako postanu dobitnici nagrade, njihovo ime i slika mogu od strane Organizatora objaviti i koristiti u online ili offline promidžbenim kanalima bez naknade, ali tek nakon dobivene pisane privole za korištenje istih.

Članak 11.

Objava dobitnika

Ime dobitnika nagrade bit će objavljeno 06. 03. 2020 u 21.00 h na službenoj Facebook, odnosno Instagram  stranici Organizatora.

Članak 12.

Malodobni sudionici u nagradnoj igri

Maloljetnici  nemaju pravo sudjelovati  u ovom nagradnom natječaju.

Članak 13.

Porezi

Dobitnik ne snosi nikakve poreze, obveze niti naknade direktno povezane s nagradom.

Članak 14.

Pogrešne i neregularne prijave

Pogrešne, nemoralne ili nepotpuno ispunjene prijave za sudjelovanje u nagradnom natječaju brišu se, nevažeće su i ne daju pravo ni na kakvu nagradu. Organizator će smatrati da sudionik nije poštivao pravila te mu može i zabraniti  sudjelovanje u nagradnom natječaju.

Članak 15.

Mogućnost prekida nagradnog natječaja

Nagradni natječaj može se prekinuti samo u slučaju nastupa okolnosti za koje Organizator nije odgovoran, odnosno koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.

Sudionici će o prekidu nagradne igre biti obaviješteni putem službene Facebook, odnosno Instagram stranice Organizatora.

Članak 16.

Izmjene pravila natječaja

Organizator zadržava pravo promijeniti pravila natječaja, a o tome će svi sudionici biti pravovremeno obaviješteni.

Članak 17.

Napomena

Ovaj Nagradni natječaj nije ni na koji način povezan s Facebookom, Facebook ga ne promiče, niti sponzorira.

Vaše podatke koje dajete isključivo za potrebe potpune funkcionalnosti ovog natječaja, dajete Heritage Hotelu Pašike, a ne Facebooku.

Napominjemo, Facebook je javni prostor i objava bilo kojeg sadržaja (uključujući i fotografije) može predstavljati zadiranje u privatnost kako samih sudionika natječaja tako i trećih osoba.

Ukoliko sudionici natječaja objave kakav sadržaj/fotografije na našoj Facebook stranici smatrat ćemo da su ga objavili svojevoljno te Heritage Hotel Pašike  ne snosi odgovornost za sadržaj istih, kao niti za zlouporabu korištenjem takvog sadržaja od bilo koje treće strane.

Za sve sadržaje koje su sudionici  objavili na našoj Facebook stranici (uključujući fotografije, poruke, komentare, bilo koje osobne podatke i sl.) smatra se da imaju sva potrebna ovlaštenja za objavu takvog sadržaja.

Takvom objavom sudionici natječaja daju Organizatoru dopuštenje za korištenje cjelokupnog objavljenog sadržaja u marketinške svrhe te se ujedno odriču svih materijalnih i bilo kojih drugih prava koja im po toj osnovi pripadaju.

Članak 18.

U slučaju spora

U slučaju spora između Organizatora i sudionika nagradnog natječaja nadležan je Općinski sud u Trogiru.

Trogir, 25. veljače 2020.

Marija Hell: Stevo Karapandža vratio me mojim korijenima

Marija Hell: Stevo Karapandža vratio me mojim korijenima

Vrlo je interesantno i  izazovno  kombinirati  namirnice u kuhinji , a još je ljepše učiti i naučiti nešto novo, nadopunjavati  i kombinirati znanja, pogotovo ako se primaju od  cijenjenih  chefova. Oni su svoj put započeli već odavno i  vrsnim receptima uspjeli napuniti ne samo kuharice, već i cijele enciklopedije. Koriste ih generacije kuhara, a iz njih će zasigurno nastaviti učiti i one generacije mladih kuhara koje tek dolaze.

U društvu Steve Karapandže

Naime, imala sam priliku  boraviti na radionici  mediteranske kuhinje u Splitu, u organizaciji SKMER-a. Radi se o udruženju  u  kojem  djeluju šefovi kuhinja mediteranskih  i europskih regija. Ovom prilikom predavač je bio Neven Bremec, a gostujući predavači bili su  chef  Stevo Karapandža i chef Hrvoje Zirojević.

Mnogi od vas sigurno će se još živo sjećati  Steve Karapandže, vrsnog kuhara kojeg   je u pet minutnom kulinarskom TV prilogu pratio i nenadmašivi  televizijski voditelj Oliver Mlakar. Kada  bi probao njegovo jelo nije mogao, a da ushićeno ne uzvikne: “Mmmmm  Stevo, ovo je odlično”.

I uistinu je bilo odlično jer  ga  po tim raskošnim okusima i danas prepoznaju  gurmani širom svijeta, pogotovo oni   kojima je  kao chef mazio nepca  u hotelu Esplanade u Zagrebu, Hiltonu u Parizu, kao  i svom švicarskom restoranu.  I sada je taj chef u  zasluženoj mirovini, ali  i dalje   nesebično dijeli  svoje znanje, učeći kolege poslu. 

Dok sam ga gledala i slušala  vratio me u neka davna vremena. Podsjetio me na moju mater Franku  koja me poslu podučavala na potpuno  jednak način kao i on tijekom ove radionice. Odmah sam pomislila, da to je ista stara škola, isti način rada!

Chef  Stevo nepresušan je izvor znanja . Njegovo teoretsko znanje  potkovano je iskustvom , onim iskustvom koje se nigdje ne može usput pokupiti , kupiti, usvojiti  dok  ne prođe cijeli jedan radni vijek.  U kulinarskom svijetu  iskustvo i jest ono najvažnije,  a ove radionice upravo tome i služe, da nam veliki majstori kuhinje prenesu svoja životna i profesionalna znanja, krateći i ubrzavajući  procese učenja. To je za mene predivno iskustvo, još kada ga povežem sa svojim prethodnim znanjem i ljudima koji su mi ga usadili, neprocjenjivo je.

Čim je radionica počela uočila sam Stevinu lakoću kretanja u kuhinji, okretan, organiziran , pun jednostavne, a opet neke živahne  lepršavosti. Njegov način pripremanja i kuhanja bio mi je odmah blizak.

Opet su mi se vratila sjećanja!  

Ovako je po kuhinji u Pašikama lepršao i moj pokojni barba Jozo  koji je svoj kuharski staž počeo već sa 16 godina na brodu, nakon čega se onako nemirnog duha seli u Ameriku, Francusku… i kuha   u raznim restoranima.   Kada se već dobro naučen vratio u svoj Trogir  počeo je raditi u naš restoran Pašike gdje je svoje znanje svesrdno  prenosio na moju mater Franku. Bila sam još takoreći dijete, ali sam upijala svaki pokret koji mi je u očima još i dan danas,  tako živ i  stvaran.

Vrijedni, strpljivi, svatko u svojim mislima, potpuno  usredotočeni na pripremanje, na okuse i mirise  koji su se tijekom kuhanja ispuštali. Nije bilo raznoraznih pomagala kao danas,  imali su najjednostavnije i najprimitivnije alate, a najvažnije od svega su bile njihove ruke  i mašta, od toga su stvarali vrhunska jela.  Kao dijete sam ih gledala, bili su moji uzori, moje ikone, i sada najednom poslije toliko godina te moje  ikone su opet ispred mene, u liku Steve Karapandže.  Neprocjenjivo iskustvo!

Za razliku od chefa Steve mi u restoranu Pašike pripremamo drugačiju vrstu    jela . Više smo usmjereni na domaća, tradicionalna jela  koja imaju pravila po kojima se pripremaju i njih se tijekom kuhanja treba pridržavati, ali sam isto tako tijekom ove radionice osvijestila da je način na koji radim koristan  za mene, ali i za sve one  na koje prenosim svoja znanja jer ovo je vrijedna kulinarska baština i znanje koje se prenosi s koljena na koljeno.

Može se promijeniti vrijeme, moda, dekoracija, način serviranja, ali korijeni  od kojih je sve poteklo nikad se neće promijeniti i uvijek će biti platforma za daljnji osobni i profesionalni  razvitak kako meni, tako vjerujem i svim mojim kolegama kuharima.

Torta od blitve – puno mašte i jednostavne namirnice za savršeni bezglutenski spoj

Torta od blitve – puno mašte i jednostavne namirnice za savršeni bezglutenski spoj

Ako bi za neku slasticu mogli kazati kako je samo naša, iz bakine bilježnice, prenošena s koljena na koljeno, od kojih svaka generacija neku svoju lijepu priču i uspomenu veže uz nju, onda je to Torta od blitve, jedinstveni spoj naizgled nespojivog u deliciju koje se ne bi posramili ni chefovi najboljih svjetskih restorana i hotela.

Torta od blitve jedinstvena je po tome što se sastoji od povrća i krupno mljevene kukuruzne krupice, zapravo palente uz dodatak svega onoga što čini uobičajene slastice – vanilin šećera, oraha, jaja, masla, praška za pecivo i aroma. Glavni sastojak ove posebne torte je blitva, zeleno lisnato povrće koje se obično koristi za pripremu raznih, ali isključivo slanih jela. U Dalmaciji je blitva gotovo obavezan prilog uz lešo, pečenu ili prženu ribu, kuhana s malo krumpira i začinjena češnjakom, solju i maslinovim uljem. I u takvom ju obliku najčešće nalazimo da menijima ovdašnjih restorana, osim, dakako, kod nas u restoranu Pašike gdje je blitva postala glavni sastojak kreme za tortu.

više

Catering fešta u firmi? Zašto ne i to s najboljim zalogajima i kapljicama!

Catering fešta u firmi? Zašto ne i to s najboljim zalogajima i kapljicama!

Pitate se kako promijeniti rutiniranu radnu atmosferu i poboljšati komunikaciju među zaposlenicima, što će se u konačnici neminovno pozitivno odraziti i na poslovne rezultate? Odgovor je uvijek samo jedan – neformalno druženje, fešta uz jelo i piće. Ili, drugim riječima, pauza od svih briga, rokova i strke uz dobar catering.

Upravo je vrijeme predstojećih blagdana idealno za takve prigode gdje na druženje uz dobar zalogaj i kapljicu možete pozvati i svoje poslovne partnere ili klijente. Vrijeme je to da dašak blagdanskog ugođaja unesete i u svoje poslovne prostore te se počastite jelima koja nemate priliku često imati na jelovniku, što zbog nedostatka vremena za kupovinu i pripremu, što zbog većeg napora kojeg treba uložiti da bi se nabavile baš one namirnice i pića koja želite. Profesionalni catering restorana Pašike to rješava bez ikakvih problema i pritom ruši sve zablude o stereotipe o cateringu kao brzoj prehrani koja se, figurativno rečeno, svodi na pileća krilca s roštilja, pohane šnicle, pomfrit ili finger food.

više

Neodoljiva Splitska torta za sve prigode

Neodoljiva Splitska torta za sve prigode

Splitska torta jedna je od onih domaćih poslastica za koju se recepti prenose s koljena na koljeno. Spravljena je od autohtonih namirnica koje nudi dalmatinsko podneblje – suhih smokava, grožđica i oraha – i nezaobilazna u svim svečanim prilikama: obiteljskim blagdanima (rođendani, krštenja, krizme, vjenčanja, Božić, Uskrs…) i poslovnim domjencima.

Splitska torta svojim izgledom i posebnim, plemenitim okusom obogaćuje svaki blagdanski stol i stoga nije čudno da gotovo svaka ovdašnja kuća ima svoj recept, obogaćen nekim od “tajnih” sastojaka ili pak različitim omjerima obveznih namirnica. Tako će netko staviti malo više suhih smokava, netko grožđica, ali sve te varijacije i dalje čine finu deliciju vrijednu pažnje čak i ako se nađe u mnoštvu različitih slastica na blagdanskom stolu. I mi u restoranu Pašike imamo svoj starinski recept za Splitsku tortu kojeg ćemo Vam sa zadovoljstvom podijeliti.

više

Svo bogatstvo Jadrana – Crni rižot od sipe

Svo bogatstvo Jadrana – Crni rižot od sipe

Ono zbog čega je danas najcjenjenija – crnilo i ukusno meso koji se mogu pripremiti na cijeli niz raznih načina u kuhinji – nekad je bila neželjeni gost u ribarskim mrežama i to toliko da su ju ribari odmah bacali nazad u more. Riječ je o sipi, jednom od redovitih stanovnika Jadranskog mora iz reda glavonožaca.

Osim već spomenutog crnila kojim se brani od morskih neprijatelja, sipa unutar tijela ima kost koja se naziva sipovina i omiljena je u krletkama papiga koje ju kljucaju i na taj način oblikuju svoj kljun. Na glavi sipa, baš poput lignje, ima 10 krakova kojima hvata hranu. Između krakova se nalaze usta s dva zuba karakterističnog izgleda u obliku kljuna. Hrani se ribama, rakovima, i drugim manjim organizmima. Naraste do 60 cm dužine i 3 kg težine. Srednja lovna težina joj iznosi oko 1/2 kg.

više

Simbol dalmatinske jeseni – Tapenada od maslina

Simbol dalmatinske jeseni – Tapenada od maslina

Ako je neka biljka simbol Mediterana i Dalmacije i prva koja padne na pamet većini ljudi pri pomisli na ovaj prekrasni dio planete, onda je to maslina. Ponikla iz škrtog, kamenitog područja uz more, sposobna preživjeti i u dugim vrućim, sušnim razdobljima, bogatstvo svojih plodova donosi u nacionalne kuhinje diljem svijeta, bilo u obliku zdravog ulja, ukiseljenih ili pečenih maslina. Svježi plodovi zgodni su za zamrzavanje, pa nam je na taj način dostupna tijekom cijele godine, a ne samo u jesen kada je vrijeme njihova branja. Osim u gastronomiji, maslinovo ulje koristi se u narodnoj medicini i kozmetici.

Zbog svojih nutritivnih vrijednosti, masline i maslinovo ulje postali su globalno prepoznati kao jedna od najzdravijih namirnica. Masline su bogate bakrom, željezom, kalcijem, cinkom, selenom i sadrže veće količine vitamina E te cijeli niz fitokemikalija koje štite organizam od raznih bolesti. Iako je sadržaj masti u maslinama je visok, najviše masnoća čini mononezasićena oleinska masna kiselina koju suvremena medicina dovodi u direktnu vezu sa smanjenjem rizika kardiovaskularnih bolesti. Drugi važan sastojak – oleuporin predstavlja snažan antioksidans koji utječe na smanjenje LDL kolesterola (tzv. “lošeg” kolesterola) u krvi te štiti stanice nervnog sustava od oštećenja. Treća važna supstanca je hidroksitirozol koji se dovodi u vezu sa antikancerogenim svojstvima, odnosno štiti organizam od raka.

više

S našeg vegetarijanskog menija – Balancane punjene povrćem i prosom

S našeg vegetarijanskog menija – Balancane punjene povrćem i prosom

Vegetarijantvo, kultura nekonzumiranja mesa i suhomesnatih proizvoda u bilo kojem obliku u svakodnevnoj prehrani, posljednjih godina poprima globalne razmjere, a za njime tek malo zaostaje veganstvo koje iz prehrane isključuje i ribu, jaja, mlijeko, med, odnosno sve namirnice životinjskog podrijetla. Razlozi prelaska na takvu ishranu dojučerašnjih “svejeda” su različiti. Neki to čine iz zdravstvenih razloga, neki iz uvjerenja jer ne žele da neko živo biće bude ubijeno kako bi nakon toga završilo na njegovu tanjuru, a neki jednostavno u namjeri da smanje dnevni kalorijski unos i izgube prekomjernu tjelesnu težinu.

više

Caponata – Aromatično vegetarijansko jelo mediteranske kuhinje

Caponata – Aromatično vegetarijansko jelo mediteranske kuhinje

Kada se za neko jelo kaže da je autohtono, to između ostalog znači i da se svi sastojci od kojih je načinjeno, mogu uzgojiti ili pronaći/uloviti na tom, geografski određenom području. Jedno od takvih je caponata, jelo talijanskog naziva i sicilijanske kuhinje za koje se komotno može reći da pripada cijelom Mediteranu i širokom pojmu mediteranske kuhinje koja slovi za jednu od najzdravijih na svijetu. Svaka mediteranska zemlja za to jelo ima neki svoj naziv, ali caponata je izraz koji se i kod nas u Dalmaciji najčešće koristi za lagano, jelo od povrća čiju osnovu čine pome (rajčice), balancane (patlidžani), kapare i masline.

Caponata ne sadrži meso niti ikakav sastojak mesnog podrijetla pa ga mogu konzumirati vegetarijanci ili vegani. Iako može biti samostalno, ovo lagano, ljetno jelo, najčešće se služi kao prilog mesu ili ribi, a u vegetarijanskoj varijanti uz polpete (popečke) od povrća, na prepečenom kruhu ili s okruglicama raznih vrsta.

Ovom prigodom Vam donosimo originalni recept za caponatu s kuglicama od riže kako ju spremamo u kuhinji restorana Pašike.

više

Delikatesa koja osvaja nepca – Punjene jadranske lignje

Delikatesa koja osvaja nepca – Punjene jadranske lignje

Lignje u gastronomskom smislu spadaju među najomiljenija morska bića koja su “must have” svakog restorana na Mediteranu i Jadranu. Posljednjih 15-tak godina dobile su i svoju “street food” verziju – na kolutiće prženu ili pohanu lignju serviranu u lepinji uz dodatke po želji – koju je moguće naći u još uvijek rijetkim fast food ugostiteljskim objektima.

Iako na hrvatskom tržištu u zamrznutom obliku postoji nekoliko vrsta oceanskih liganja, među kojima se ističu kalifornijska i lignja patagonica, domaća, jadranska lignja daleko je najukusnija i najcjenjenija te ju uglavnom poslužuju ekskluzivni restorani i hoteli koji drže do svoje reputacije i slijede autohtonu dalmatinsku kuhinju s tradicionalnim recepturama. Na našem meniju također možete naći lignje spravljene na nekoliko načina: na roštilju, u pećnici s krumpirima, punjene, na rižot ili kao dio našeg originalnog recepta – stare popare zajedno s hobotnicom i sipom.

Ovom prigodom Vam donosimo recept za jedno od tih jela, delikatesu koja osvaja nepca svojom jednostavnošću i bogatstvom okusa.

više

Kraljica Jadrana – Komarča u pjenušcu

Kraljica Jadrana – Komarča u pjenušcu

Komarča ili orada jedna je od najukusnijih jadranskih bijelih riba. Pored mogućnosti uzgoja, dobra vijest za sve gastro gurmane je da se posljednjih godina, s otopljavanjem mora, ova vrsta plivajuće poslastice jako razmnožila, ima je više nego ikada i opasno prijeti školjkama i onima koji od njih žive. Snažni zubi omogućuju joj da bez većeg problema pregrize oklop školjke ili puža i pojede ih iznutra.

Zanimljivo, ova vrlo ukusna riba koju još nazivaju i kraljicom Jadrana, je dvospolac. U prvom razdoblju spolne zrelosti je mužjak, a čim pređe težinu od 0,50 do 0,60 kg, pretvara se u ženku i tako ostaje do kraja života. Naraste do 60 cm u duljinu i može dosegnuti težinu do 10 kg. Rasprostranjena je uzduž cijelog uzobalnog dijela primorja i to bez obzira na vrstu dna. Ipak, prava su joj staništa pjeskovita i šljunkovita dna. Preferira dubine od 5 do 10 metara, dublje od 50 metara se ne spušta. Zimi se udaljuje od obale i povlači se u duboku vodu jer je osjetljiva na hladnoću.

više

Crni biseri s dna mora – Stara popara omiljeni je gastro specijalitet

Crni biseri s dna mora – Stara popara omiljeni je gastro specijalitet

Hobotnice, sipe i lignje redoviti su stanovnici Jadranskog mora, a ljubitelje gastronomskih specijaliteta koja se od njih spravljaju po starim, dalmatinskim, autohotonim recepturama, posebno će obradovati znanstveno dokazani podatak kako su se ova bića iz roda glavonožaca, izvrsno prilagodila globalnim klimatskim promjenama i podizanju temperature mora te im, poput nekih drugih manje sretnih vrsta, ne prijeti izumiranje. Vijest je to koja će obradovati i sve koji od ribarstva žive, kao i one koji povremeno zarone u potrazi za hobotnicom skrivenom u svom stjenovitom domu.

Danas, kada su jela spravljena od glavonožaca vrhunski specijaliteti najpoznatijih, elitnih svjetskih restorana, teško bi gurmanima bilo objasniti da su nekada davno siromašni dalmatinski ribari vraćali u more hobotnice ili sipe ukoliko bi im se koja zaplela u mrežu jer “prljaju barku”, pa i nije postojala tradicija njihove konzumacije za kuhinjskim stolom. Otuda ili od tada potječe i ona, iz sadašnje perspektive nezamisliva izreka: “Baci hobotnicu mački”. Međutim, posljednjih stotinjak godina to se promijenilo pa su glavonošci postali vrlo cijenjeni s nemalom cijenom na ribarnicama, što osobito važi za one bogate crnilom koje se danas smatra vrhunskim gastronomskim užitkom – sipe i lignje.

više

Kratkotrajne blagodati proljeća – Artičoke s bobom

Kratkotrajne blagodati proljeća – Artičoke s bobom

Proljeće je vrijeme kada sve procvjeta, kada svi vrtovi i tržice ozelene donoseći blagodati palete najzdravijih namirnica. Među takve svakako spadaju artičoke, a dragocjenije su utoliko što ih ima vrlo kratko, u svibnju i do sredine lipnja. Njihova sezona traje najviše mjesec dana i u tom periodu ih je najbolje iskoristiti. Bob je lako i zamrznuti nakon kratkotrajnog prokuhavanja, dok sa izuzetno zdravim artičokama to nije slučaj.

Bob

Bob je povrće iz grupe mahunarki. Veliki je izvor vitamina B, dijetalnih vlakana, proteina i željeza. Bogat je dijetalnim vlaknima i može smanjiti razinu kolesterola u krvi, a na taj način i rizik od oboljenja kardiovaskularnog sustava. Također je dobar za reguliranje probave, pozitivno djeluje na gubitak težine i potiče jačanje imunološkog sustava. Sadrži L-DOPA aminokiselinu koja se koristi kao lijek za oboljele od Parkinsonove bolesti i koja sudjeluje u važnim moždanim funkcijama kao što su spavanje, raspoloženje, učenje, ponašanje i slično.

Artičoke

Artičoka je biljka koja raste diljem primorskih krajeva Europe, odnosno na Mediteranu. Do početka 20. stoljeća, smatrano je kako je artičoka jak afrodizijak. Ljekovitost artičoke poznata je već stoljećima, a potvrdila su ju i suvremena znanstvena istraživanja. Artičoka pomaže pri probavi masti, stimulira mokrenje, liječi jetru i žučni mjehur. Pomaže i u slučaju oboljele slezene, pijeska u bubrezima, gihta, reume. Intenzivna znanstvena klinička ispitivanja potvrdila su ljekovito djelovanje ekstrakta artičoke i produbila spoznaje o toj dragocjenoj biljci.

više

Grdobina – od “ružnog pačeta” Jadrana do vrhunskog specijaliteta

Grdobina – od “ružnog pačeta” Jadrana do vrhunskog specijaliteta

Grdobina je jadranska bijela riba, vrlo cijenjena zbog kvalitetnog, kompaktnog i ukusnog mesa repa te je stoga rado viđen gost na stolovima najelitnijih restorana i svjetskih gurmana. Ali nije oduvijek bilo tako. Ime grdobina dobila je zbog svog neprivlačnog, pa može se reći i ružnog izgleda. Baš zbog toga, nekada su je ribari, kad bi im se zaplela u mrežu, bacali, odnosno vraćali natrag u more. Zbog ogromnih usta na velikoj glavi koja nadmašuje polovicu tijela, zvali su je još i vrag, rošpo, vražica ili žaba.

Grdobina je grabežljivica koja živi na dubinama do 1.000 metara, a može narasti do dva metra duljine i 50 kg težine, no takvi primjerci su u Jadranu rijetki. Ima vrlo ukusno meso, malo kostiju te je zbog toga vrlo poželjna za prehranu djece. S vremenom, otkrivene su sve njene prave gastronomske prednosti i vrijednosti te je, poput ružnog pačeta, postala vrlo poželjna riba za pripremu vrhunskih specijaliteta zbog mogućnosti pripreme na razne načine: pržena, na brudet, kao osnovni sastojak riblje juhe, a kao posebna poslastica smatra se pohana grdobina. Zahvalna je za eksperimentiranja suvremene kuhinje sa raznim začinima, a zbog kompaktnosti mesa i za spravljanje ukusnih umaka kojima je samo nebo granica.

više

Foto Party “In Love With Heritage” od 05. do 07. 04. 2019.

Foto Party “In Love With Heritage” od 05. do 07. 04. 2019.

Foto klub Zagreb i Heritage hotel i restoran Pašike i ove godine suorganiziraju Photo Party 2019 na kojem sudjelovati mogu foto klubovi, profesionalci, amateri i svi zaljubljenici u fotografiju s područja cijele Hrvatske, a dobrodošli su i ljubitelji pogleda kroz objektiv iz cijelog svijeta. Cilj okupljanja je druženje zaljubljenika u fotografiju uz edukativnu radionicu s temom kako kako fotografirati starine te promocija vrijednosti grada Trogira diljem svijeta.

Tema ovogodišnjeg Photo Partyja, koji se održava u Trogiru, od 05. do 07. travnja 2019. godine je “In Love With Heritage” s motivima prekrasnih kaleta i povijesnih građevina stare gradske jezgre Trogira kao jednog od najljepših i najstarijih gradova ovog dijela Europe.

više

Divlje šparoge – prvi gastro vjesnici proljeća

Divlje šparoge – prvi gastro vjesnici proljeća

Koja je Vaša prva gastro asocijacija na proljeće, na one prve dane nakon zime kada u dalmatinskom kršu procvjetaju prve ljubičice, a sunce postane ne više onako zubato i škrto, već toplo, prijatno i izdašno? Svi ćemo, zasigurno, pomisliti na nešto zeleno, jer proljeće koje život rađa to i znači, a mnogi od nas na kraljicu među divljim zelenim jestivim biljem – na šparoge!

Nutritivna i energetska vrijednost šparoga

Šparoge spadaju među najzdravije namirnice svijeta, iznimne nutritivne vrijednosti. Kako legenda kaže, zbog svog plemenitog gorkastog okusa i ljekovitih svojstava, cijenjene su još u doba Starog Rima kada su čitave flote brodova odlazile u prikupljanje šparoga za careve. Njihova najveća nutritivna vrijednost je u bogatstvu mineralima (kalij, fosfor, sumpor, kalcij, magnezij), vitaminima (vitamin C, tiamin, vitamin B6, vitamin A) te mikroelemenata poput željeza, bakra, cinka, fluora i joda, kao i bjelančevina, ribovlavina i niacina. Sve izbalansirano što treba za zdrav organizam.

više

Pašike na sajmu GAST 2019 – Jedinstven spoj tradicionalnog i modernog

Pašike na sajmu GAST 2019 – Jedinstven spoj tradicionalnog i modernog

Jedinstven spoj tradicionalnog s modernim, moto je ovogodišnjeg nastupa trogirskog heritage hotela i restorana Pašike na sajmu GAST 2019 u sklopu manifestacije “GAST u slast! – Od zore do sumraka, samo za hedoniste”, predstavljanja i degustacije bogate gastronomske i enološke ponude lokalne gastro scene. Gastronomska ponuda Pašika temelji se na autohtonim jelima spravljenim po obiteljskim recepturama koje se prenose s koljena na koljeno, ali i na jelima s notom suvremene gastronomije.

Iz bogate palete svojih specijaliteta, kojima su osvojili i priznanje “Travellers Choice 2018” najvećeg svjetskog turističkog portala Trip Advisor, chefice hotela i restorana Pašike, baka Franka i njena kći Mara, za posjetitelje i goste sajma GAST pripremile su tri jela koja čine jedinstven spoj tradicionalnog i modernog:

više

Ljubavni meni za Valentinovo

Ljubavni meni za Valentinovo

Je li Valentinovo kojeg slavimo 14. veljače stvarno Dan zaljubljenih ili proizvod suvremenog trenda i uvezene američke popularne kulture? Za nas nema nikakve dileme. Ne samo 14. veljače, Dan zaljubljenih i sv. Valentina, dan slavljenja ljubavi, ukazivanje pažnje i nježnosti onima koje volimo i koji nas vole, trebamo svakog dana u godini jer jedino je to recept i garancija za istinsku sreću.

Mi u hotelu i restoranu Pašike slavimo ljubav (i) 14. veljače na međunarodni Dan zaljubljenih – Valentinovo. Za one koje je ubola Amorova strelica, za sve koji su zaljubljeni u život i ljubav samu, imali partnera ili ne, pripremili smo Valentinovo ljubavni meni (predjelo, jelo i desert) u četiri varijante, jer, kako ono kažu, “ljubav kroz želudac ulazi”. Još kad se to servira u ugodnom ambijentu, uz laganu glazbu u živo i fino vino, nezaboravne uspomene za čitav život su zagarantirane.

više

Posjetite nas na Sajmu vjenčanja i osigurajte si besplatnu prvu bračnu noć

Posjetite nas na Sajmu vjenčanja i osigurajte si besplatnu prvu bračnu noć

Hotel restoran Pašike ove godine sudjeluje na Sajmu vjenčanja – Weddiding Day koji se održava od 25. do 27. 01. 2019. godine u splitskoj Spaladium areni te smo tim povodom, za mladence koji nam ukažu povjerenje (su)organizacije svog vjenčanja, pripremili nagradu – besplatnu prvu bračnu noć u najljepšoj sobi/apartmanu našeg hotela!

je jedan od najvažnijih događaja u životu, ono što se pamti i često spominje, fotografije nastale toga dana gledaju se s radošću i po nekoliko puta godišnje, a da bi sve funkcioniralo savršeno, potrebna je dobra i temeljita organizacija koja uključuje niz faktora, od okupljanja gostiju kod mladoženje, pa kod mladenke, do samog čina vjenčanja i kasnije svatovske zabave. Jedan od tih važnih faktora svakako su hrana i pića koja se poslužuju gostima. Idealan izbor za svatovski stol kod mladoženje i mlade, prije samog vjenčanja u crkvi ili kod matičara, je catering ili, “brigo moja, prijeđi na drugoga”. Priuštite si užitak u atmosferi bez stresa i brige je li sve na svom mjestu i na vrijeme.

više

Restoran Pašike Vam otkriva dva tradicionalna fina recepta za pravi obiteljski Badnjak

Restoran Pašike Vam otkriva dva tradicionalna fina recepta za pravi obiteljski Badnjak

Badnjak i Božić predstavljaju vrhunac adventskih svečanosti koji se u Dalmaciji dočekuju u posebnom, svečarskom raspoloženju i proslavljaju s obitelji i najmilijima na okupu oko božićnog drvca i trpeze. Domovi su prigodno okićeni, a na stolu jela pripremljena po tradicionalnim receptima.

Jelovnik na Badnjak, dan uoči Božića, kršćanskog blagdana kojim se slavi rođenje Isusa Krista, obilježen je posnim slanim jelima i slasticama. Tradicionalni ručak na Badnjak u Dalmaciji čini riba, najčešće bakalar, a od slastica dalmatinske fritule, jela za koja svaka kuća ima svoj omiljeni, posebni recept koji se prenosi s koljena na koljeno i koji se ne mijenja.

I u restoranu Pašike volimo pripremati domaću i tradicionalnu hranu, a za ovaj Advent u nastavku Vam donosimo dva naša autohtona i tradicionalna recepta kao prijedlog jelovnika za ručak i/ili večeru na Badnjak.

više

Pet proslava koje Vam catering može olakšati

Pet proslava koje Vam catering može olakšati

Organizacija raznih proslava, obljetnica, jubileja i državnih praznika, bilo da je riječ o privatnom ili poslovnom događanju, može biti iznimno stresna i kada sve teče prema planu, a kada slučajno negdje nešto zapne, ono što je trebalo postati još jedna lijepa uspomena, u tren se pretvara u noćnu moru i događaj kojeg što prije želite zaboraviti. Istina je, neke prigode poput malih obiteljskih okupljanja vrlo bliskih ljudi, možemo organizirati sami, u svom prostoru i vlastitim snagama s najčešće provjerenim jelima i pićima prema afinitetima svakog od uzvanika. Dapače, nabavljati namirnice, kuhati, peći kolače, servirati stol, okupljati obitelj i prijatelje, sve svoje najdraže oko trpeze, ima svoje čari i s radošću i ljubavlju ih dočekujemo na malim proslavama, a osobito tijekom božićnih ili uskrsnih blagdana.

više

Dani bakalara – okusi i mirisi minulih vremena

Dani bakalara – okusi i mirisi minulih vremena

Sušeni bakalar delicija je koja je, kao jedna od rijetkih, iz dalekih krajeva putem naših ljudi od mora koji su jeli kruh sa sedam kora, pronašla put do dalmatinskog stola, uspjela se tu održati i ući u tradiciju. Bakalar se u Dalmaciji jede tijekom cijelog adventa, osobito na Badnji dan, ali i na Veliki petak pred Uskrs. Odnosno, svaki blagdan kada se posti i ne jede meso.

Danas kao najbolji važi norveški bakalar, mada su ga s jednakim užitkom među prvima sušili i kuhali Španjolci i Portugalci. Mnoštvo je i recepata za spremanje bakalara, no naše bake nisu puno eksperimentirale i držale su se provjerenih receptura za jela od bakalara kojima su posebno veselila njihova djeca i unučad. Nije ga se uvijek imalo u izobilju i dostupnog kao danas. Nekad se bakalar za Badnjak nabavljao mjesecima ranije, pažljivo čuvao na hladnom mjestu, namakao danima prije, a onda bi konačno na blagdan cijela kuća neodoljivo zamirisala. Bio pripremljen na crveno ili bjanko, bakalar je neizostavan dio blagdanskog stola, izdašno jelo obogaćeno krumpirom i kvalitetnim, domaćim maslinovim uljem kojem se rijetko tko iskreno ne veseli. Nešto kasnije, prihvatili smo izradu paštete od bakalara, bakalar spremljen na portugalski, lazanje od bakalara, pa i jednako ukusni bakalar s fažolom (grahom) te niz drugih, suvremenih kombinacija jela s ovom dragocjenom namirnicom bogatog i osebujnog ukusa i mirisa.

više

Vrime kolinja

Vrime kolinja

U zimsko vrijeme, tradicionalna zimska hrana. Ne propustite kušati svinjske specijalitete koje se smještaju u sam vrh svjetske gastronomije, poput čvaraka, krvavica, domaćih kobasica, hladetine, švargle, slatkih salenjaka i raznih drugih mesnih jela spravljenih na roštilju ili domaćoj masti.

više

Dani bakalara

Dani bakalara

Dani bakalara – okusi i mirisi minulih vremena

Sušeni bakalar delicija je koja je, kao jedna od rijetkih, iz dalekih krajeva putem naših ljudi od mora koji su jeli kruh sa sedam kora, pronašla put do dalmatinskog stola, uspjela se tu održati i ući u tradiciju. Bakalar se u Dalmaciji jede tijekom cijelog adventa, osobito na Badnji dan, ali i na Veliki petak pred Uskrs. Odnosno, svaki blagdan kada se posti i ne jede meso.

Danas je kao najbolji važi norveški bakalar, mada su ga s jednakim užitkom među prvima sušili i kuhali Španjolci i Portugalci. Mnoštvo je i recepata za spremanje bakalara, no naše bake nisu puno eksperimentirale i držale su se provjerenih receptura za jela od bakalara kojima su posebno veselila njihova djeca i unučad. Nije ga se uvijek imalo u izobilju i dostupnog kao danas. Nekad se bakalar za Badnjak nabavljao mjesecima ranije, pažljivo čuvao na hladnom mjestu, namakao danima prije, a onda bi konačno na blagdan cijela kuća neodoljivo zamirisala. Bio pripremljen na crveno ili bjanko, bakalar je neizostavan dio blagdanskog stola, izdašno jelo obogaćeno krumpirom kojem se rijetko tko iskreno ne veseli. Nešto kasnije, prihvatili smo izradu paštete od bakalara, bakalar spremljen na portugalski, lazanje od bakalara, pa i jednako ukusni bakalar s fažolom (grahom).

više

Jela sa dimljenim mesom

Jela sa dimljenim mesom

Za prste polizati! Najčešći je komentar naših gostiju kada kušaju neko od domaćih, tradicionalnih jela ovog podneblja “na žlicu”, spravljenih po starim obiteljskim recepturama od dimljenog mesa (rebarca, panceta, buncek, kaštradina…) s dodatkom graha, leće, slanutka, kiselog kupusa, ričeta ili raštike.

više

10 začina autohtone dalmatinske kuhinje

10 začina autohtone dalmatinske kuhinje

Često slušamo sintagmu “mirisi i okusi Dalmacije”, a da se ne radi samo o pukoj frazi i marketinškoj izmišljotini, svjedoči veliki broj aromatičnog i ljekovitog bilja koje raste na dalmatinskim padinama, okupanima rekordnim brojem sunčanih dana u godini. Upravo to, uz rijetke kiše i škrtu kamenitu zemlju, dalo mu je bogatstvo snažnog i upečatljivog mirisa, okusa i ljekovitosti.

I mi u restoranu Pašike živimo u skladu s prirodom i onim što nas okružuje, pa smo tome prilagodili i našu gastronomsku ponudu, oplemenivši je i drugim začinima koji su se tradicionalno već ukorijenili u dalmatinsku kuhinju, a nisu s ovog podneblja, poput bibera, muškatnog oraščića ili klinčića. Jela koja kuha naša chefica baka Franka, nose svu punoću okusa i mirisa autohtonog dalmatinskog bilja.

Za Vas smo pripremili mali vodič kroz začinsko i ljekovito dalmatinsko bilje.
više

Pet namirnica koje čine osnovu dalmatinske kuhinje

Pet namirnica koje čine osnovu dalmatinske kuhinje

Odavna je poznato da se hrana koju unosimo u organizam uvelike odražava na dobrobit zdravlja i dugovječnost. Mediteranski način prehrane, u kojega spada tradicionalna dalmatinska kuhinja, iskristalizirao se kao najzdraviji u Europi jer je – za razliku od tipične zapadne prehrane s puno zasićenih masti, šećera i rafiniranih žitarica – bogata ribom, mahunarkama, voćem i povrćem u kojem ima puno monozasićenih masti poput maslinovog ulja. Istodobno, ima umjeren do nizak unos mliječnih i mesnih proizvoda. Dobrobiti mediteranske prehrane temeljene na ribi, svježem voću i povrću i ponekoj čaši vina dnevno, znanstveno su utemeljene.

U restoranu Pašike kao tipičnom predstavniku zdrave, tradicionalne, autohtone dalmatinske kuhinje, donosimo Vam nekoliko zdravih, dalmatinskih namirnica koje čine osnovu dalmatinske kuhinje.
više

Tri savjeta kako odabrati pravi restoran za organiziranje proslava

Tri savjeta kako odabrati pravi restoran za organiziranje proslava

Kad organiziramo proslave, bilo da je riječ o obiteljskim događanjima ili poslovnim okupljanjima, neminovno smo izloženi stresu. Postavljamo si nebrojeno pitanja: hoće li gosti biti zadovoljni hranom i pićem, hoće li sve proteći kako je planirano, hoće li svega biti dovoljno, hoće li se dogoditi nešto neplanirano…

više