Pet namirnica koje čine osnovu dalmatinske kuhinje

Odavna je poznato da se hrana koju unosimo u organizam uvelike odražava na dobrobit zdravlja i dugovječnost. Mediteranski način prehrane, u kojega spada tradicionalna dalmatinska kuhinja, iskristalizirao se kao najzdraviji u Europi jer je – za razliku od tipične zapadne prehrane s puno zasićenih masti, šećera i rafiniranih žitarica – bogata ribom, mahunarkama, voćem i povrćem u kojem ima puno monozasićenih masti poput maslinovog ulja. Istodobno, ima umjeren do nizak unos mliječnih i mesnih proizvoda. Dobrobiti mediteranske prehrane temeljene na ribi, svježem voću i povrću i ponekoj čaši vina dnevno, znanstveno su utemeljene.

U restoranu Pašike kao tipičnom predstavniku zdrave, tradicionalne, autohtone dalmatinske kuhinje, donosimo Vam nekoliko zdravih, dalmatinskih namirnica koje čine osnovu dalmatinske kuhinje.

1. Maslinovo ulje

Maslinovo ulje kruna je mediteranskog načina prehrane, a time i dalmatinske kuhinje. Sve više se proizvodi, cijeni, dobiva zasluženo mjesto u hrvatskoj gastronomiji i koristi u raznim jelima. Dodaje se kuhanim jelima poput nekog plemenitog začina, pri prženju, za začinjavanje kuhanog povrća i salata. Sve češći je sastojak slastica. Jako je zdravo i najpoželjnija masnoća u ljudskoj prehrani jer sadrži puno zasićenih masti, antioksidansa, omega 3 i omega 6 masnih kiselina te oleinsku kiselinu koju se smatra odgovornom za snižavanje kolesterola u krvi i krvnog tlaka.

Dalmatinska kuhinja nezamisliva je bez maslinovog ulja.

2. Riba i plodovi mora

Riba pripremljena na roštilju ili na lešo, kao i morski plodovi poput školjki i rakova, iznimno su cijenjeni u gastronomskom svijetu. U dalmatinskoj kuhinji postoji mnoštvo recepata za njihovu pripremu. Ne samo da su iznimno ukusni, sve iz mora je i nevjerojatno zdravo, prepuno minerala, vitamina i zdravih masnih kiselina. Riba sadrži i proteine, magnezij, jod, selen, fosfor, vitamin D i vitamine iz B grupe koji pridonose povećanju energije, zdravijem metabolizmu i boljoj koncentraciji.

Također, omega 3 masne kiseline kojima obiluje plava riba, važne su za organizam. Dalmatinci ih, za razliku od kontinentalaca, ne trebaju uzimati u obliku dodataka prehrani, budući im je plava riba dostupna gotovo cijele godine, s iznimkom kraćih razdoblja lovostaja, i po vrlo niskim, pristupačnim cijenama.

3. Češnjak

Češnjak ili bijeli luk (lat. alliumsativum) je biljka vrlo jakog i jetkog okusa, koja je poznata zbog svojih vrhunskih kulinarskih i medicinskih svojstava. Glavni sastojak češnjaka je allicin koji posjeduje čudesno antibakterijsko, antivirusno, antigljivično, antiparazitsko i antioksidacijsko djelovanje. Istraživanja potvrđuju da redovito korištenje češnjaka regulira tlak i razinu kolesterola i šećera u krvi. Studije također potvrđuju da češnjak može poslužiti kao odlična prevencija mnogih vrsta raka.

Češnjak je, osobito u kombinaciji s peršinom, vrlo prisutan u dalmatinskoj kuhinji i neizostavan je sastojak mnogih jela. Najčešće ga se dodaje pečenoj ili prženoj ribi, kuhanom povrću te raznim umacima od mesa ili povrća.

4. Peršin

Peršin (lat. petroselinumcrispum) je dvogodišnja biljna vrsta iz porodice štitarki. Koristi se (korijen i lišće) kao dodatak jelima, osobito za juhe, dekoracije jela i za poboljšanje okusa jela. Korjenasti peršin s lišćem se tijekom zime može čuvati u pijesku, a korijen može prezimiti i u zemlji jer je otporan. List je bogatiji vitaminom C nekoliko puta nego korijen, a sadrži i vitamine B skupine, minerale, željezo. Peršin je prava riznica ljekovitih tvari. U Dalmaciji se češće koriste nazivi petersimul, petrušimul i petrusin koji u jezik dolaze iz venecijanskog “petersemolo”.

Peršin je u dalmatinskoj kuhinji toliko rasprostranjen da je gotovo nemoguće nabrojati jela u koja ga dalmatinske domaćice ne stavljaju.

5. Rajčica

Rajčica ili paradajz (lat. solanumlycopersicum) je jednogodišnja povrtna biljka koja je bliži srodnik krumpiru, jer pripada porodici pomoćnica (Solanaceae). Naziva se još pomidor, paradajz, paradižnik, zlatna jabuka, tomat, jabučica. Rajčica se tradicionalno svrstava u povrće, no iz perspektive botaničara smatra se voćem.

Može se jesti sirova, sušena i kuhana, pripremiti na bezbroj načina, savršeno paše uz meso, ribu i ostalo povrće. Glavna je namirnica vječno popularne dalmatinske šalše, odnosno umaka od rajčica koji predstavlja osnovu, temelj drugim umacima kojima se mogu dodati riba, školjke, rakovi, tunjevina i nastati nezamislive kulinarske kombinacije.

Kod nas u restoranu Pašike sve ove namirnice čine osnovu autohtone dalmatinske kuhinje od koje ne odustajemo!